Ekipa portala Severe Weather Europe piše kako je upravo područje sjevernog Jadrana jedno od onih “pravih” mjesta za nastanak jakih grmljavinskih oluja. Uz sjeverni Jadran spominju još sjever i sjeveroistok Italije, zapad Slovenije te sjeverozapad Hrvatske.
Naglašavaju kako se na tom području nalaze izrazito povoljni uvjeti za razvoj grmljavinskih oluja, uvjetovani visokim ljetnim temperaturama, velikom količinom vlažnog zraka koji stiže s Jadrana, a tu su i planinski masivi Alpa, Apenina i Dinarida koji uzrokuju orografsko uzdizanje zraka.
Po pitanju tornada, Hrvatska je jedna od ranjivijih zemalja, uz Italiju gdje su tornada još češća. Obalna područja Hrvatske nerijetko dobivaju pijavice, a i na kopnu se dogodi poneki tornado, poput onog iz Lisca 2008. godine, koji je počinio štetu, ali je prošao bez smrtnih posljedica.
Pijavice nastaju nad vodenom, a tornada nad kopnenom površinom. Uvjetuje ih topao i vlažan zrak, uz dolazak hladnih fronti sa sjevera, kada se stvori ogromna energija i dođe do vertikalnog uzdizanja zraka.
Zbog toga, vrijeme na Jadranu ljeti ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer se brzo besprijekorno miran i sunčan dan pretvori u kaos uzrokovan prolaskom jakih grmljavinskh oluja.
Ne treba ići daleko u prošlost da bi se prisjetili jednog takvog događaja. Krajem lipnja formiran je sustav grmljavinskih oluja nad sjevernim Jadranom, koje su pogodila turistička mjesta u Istri te u Sloveniji uz materijalnu štetu.
Formirala se tzv. “squall” linija odnosno uski pojas grmljavinskih oluja i snažnog vjetra, koji su povezani s hladnom frontom, a koja se obrušila na istočnu obalu sjevernog Jadrana, uz pojavu superćelijskog oblaka.
Zato ljeti posebno na sjevernom Jadranu treba uvijek imati na umu da se vrijeme može brzo i drastično promijeniti, čak i kad prognostički modeli ne upućuju na takvu mogućnost.
U jednom od idućih tekstova pisat ćemo o tome, što učiniti ako nas vrijeme zatekne nespremne, ako smo u prirodi, na moru i slično.
Naslovna: Sandro Puncet
